Državni arhiv u Danilovgradu za 14 godina postojanja ima čime da se pohvali. Pored sređivanja obimne arhivske građe i formiranje nekoliko fondova zaposleni u ovoj ustanovi mogu se pohvaliti i objavljivanjem naučnih radova. Ovih dana je iz štampe izašao i časopis Crnogorske akademije nauka i umjetnosti na čijim stranicama se nalazi i tekst Miodraga Zoranića, načelnika Arhiva u Danilovgradu. Tekst se bavi arhivom i arhivskom građom u našem vremenu. Zoranićev tekst je značajan doprinos ovoj temi o kojoj je prije nekoliko godina održan u naučni skup, jer predstavlja iskustva prikupljanja arhivskih dokumenata u vremenu u kojem se o tome nije vodilo puno računa. Zbog nemirnih dešavanja krajem prošloga vijeka, ali i početnog nesnalaženja na početku novog milenijuma, nije bilo lako prikupljati dokumente od značaja za rad državnih službi, ali i dokazivanja radničkih i ostalih prava običnih građana. U Danilovgradu prije 14 godina o tome malo ko je vodio računa, ali zalaganjem Zoranića i ostalih zaposlenih, pronađena je i sačuvana i po arhivskim pravilima sređena dokumenta iz prošlosti.
A da to nije bio zaludan posao posebno se pokazuje danas kada brojni građani traže podatke o godinama provedenim na Birou za zapošljavanje ili na radnim mjestima propalih preduzeća. U danilovgradskom arhivu sve više je takvih posjetilaca, a ukoliko postoje podaci o njihovom nekadašnjem radnom angažmanu ili čekanju posla, službenici Arhiva po jednostavnoj proceduri dostavljaju potrebne informacije. Novi propisi, posebno zahtjevi za penzije za majke sa troje i više djece, otkrili su pomalo zaboravljeni značaj ove ustanove.
Miodrag Zoranić kaže da su formirali nekoliko fondova, a među njima je prepoznatljiv zavičajni, u kojem se nalaze zapisi i knjige o ovom kraju. Arhiv u Danilovgradu je pionir u tom poslu i Zoranić naglašava da su se građani rado odazvali njegovom pozivu da sačuvaju zapise o svom kraju i dio svojih biblioteka ustupili arhivu.
- Pokazali smo na djelu kako se ostvaruje dobra saradnja sa građanima. Zbog toga su oni naši redovni posjetioci. Na osnovu tog iskustva pokušao sam da naučno utemeljim nekoliko arhivskih pravila i objavio ih na naučnom skupu o ovoj temi prije nekoliko godina. Drago mi je što su to prepoznali i u CANU i objavili moj rad – kaže Zoranić.
Vrata Arhiva u Danilovgradu otvorena su za sve građane, a nijesu rijetke i kolektivne posjete. Posebno se u tome ističu đaci ovdašnjih škola, ali i mališani iz vrtića, koji se upoznaju sa radom ove ustanove i njenim značajem, odnosno poštovanjem prošlosti. Zoranić dodaje da će arhiv i dalje prikupljati ono što dobar dio građana, a bogami i državnih službi, misle da je nevažno.
- Prošlost je važan segment našeg odnosa prema vremenu, posebno budućnosti. Zbog toga radimo koliko možemo kako bismo meću mještanima formirali svijest da podatke o nečemu što je bilo treba čuvati. Nadam se da smo na tome u proteklih 14 godina nešto uradili – zaključuje Zoranić.
I.M.